EK: Regija mora postići pomirenje do 2025. godine

''Procedure za osnivanje REKOM-a treba započeti što prije, a lideri regije trebaju poduzeti korake za njegovo osnivanje'', stav je Europske komisije.

U novoj Strategiji za Zapadni Balkan, EK je u vodećoj inicijativi posvećenoj pomirenju i dobrosusjedskim odnosima izričito navela osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ (REKOM) kao jednu od najvažnijih operativnih mjera. To predstavlja jasan signal da je pomirenje visoko među prioritetima EU u odnosu na  regiju i da će se posebno inzistirati na regionalnom utvrđivanju činjenica o prošlosti.

Regionalni pristup se  nameće kao jedino rešenje za utvrđivanje činjenica o žrtvama rata, nestalim osobama i mjestima njihovog zatočenja, zato što se pokazuje da se nasljednice nekadašnje SFRJ još uvijek spore oko brojeva, a da nijedna nema potpunu evidenciju ljudskih gubitaka u ratovima devedesetih godina.

REKOM – od inicijative do realizacije

Osnivanje međuvladine komisije REKOM je podržalo oko 580.000 građana širom regije, a očekuje se da će na predstojećem summitu u Londonu u okviru Berlinskog procesa, Deklaraciju o osnivanju REKOM-a potpisati premijeri Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Sama Deklaracija predstavlja izraz političke volje, kojom se premijeri obavezuju da će institucije njihovih zemalja poduzeti neophodne korake za osnivanje REKOM-a do lipnja 2020.

Pročitajte još

Pomirenje u BiH nije postignuto

Ako REKOM bude osnovan do lipnja 2020. godine, Komisija može da postane operativna već 2022., i da svoju misiju ispuni već nakon tri godine. To znači da bi njen mandat, koji se sastoji iz: prikupljanja informacija i utvrđivanja činjenica o kršenju ljudskih prava, individualnih i masovnih ratnih zločina i sudbine nestalih, izrade popisa ljudskih gubitaka civila i boraca, utvrđivanja činjenica o mjestima zatočenja tijekom ratova i istraživanje konteksta, uzroka i motiva koji su doveli do oružanih sukoba, ratnih zločina i teških kršenja ljudskih prava bio ispunjen do travnja 2025. godine.

Stav Europske komisije o pomirenju na Zapadnom Balkanu

“Regionalna suradnja, dobrosusjedski odnosi i pomirenje ne mogu se nametnuti izvana. Lideri regije moraju poduzeti puno vlasništvo (nad procesom pomirenja) i da vode primjerom. Moraju izbjegavati i osuditi sve izjave ili akcije koje bi poticale međuetničke tenzije i moraju se aktivno suprotstavljati nacionalističkim narativima“, ocjenjuje se u Strategiji EK.

EU pomirenje na Zapadnom Balkanu vidi kao prioritet iz jasnog razloga: nepostojanje suglasnosti zemalja bivše Jugoslavije o žrtvama sukoba devedesetih ostavlja prostor za nacionalističke manipulacije, koje mogu ugroziti sigurnost čitave regije. Koalicija za REKOM je ponudila konkretan plan za formiranje međuvladine komisije, REKOM-a, koji treba da utvrdi činjenice o žrtvama, nestalim osobama i mjestima zatočenja u najkraćem mogućem periodu i po metodologiji koja će biti usuglašena u okviru same komisije.

Osnovni cilj – sprečavanje manipulacije žrtvama

Osnivanje REKOM-a je važno zbog priznanja patnji žrtava, neophodnog i za žrtve i njihove porodice i za izgradnju empatije. Regionalni karakter REKOM-a omogućuje da sve žrtve budu priznate u svim zemljama regije, nezavisno od svoje etničke pripadnosti, da sjećanje na njih ne ostane samo unutar njihove etničke zajednice.

Mučna povijesna iskustva poput Jasenovca pokazuju da, ukoliko nema imena žrtava i ako se ne razjasne okolnosti njihovog stradanja, revizionizam i populizam mogu prevladati razumne političke glasove.

Upravo u tome leži prednost REKOM-a u odnosu na prethodne napore za utvrđivanje povijesnih činjenica. REKOM, kao regionalna, međudržavna i vansudska komisija, svim zemljama u regiji nudi direktno sudjelovanje u utvrđivanju činjenica o žrtvama i nestalim osobama, okolnostima stradanja i mjestima zatočenja. Istina o tome je jedini način da se prihvati da žrtve nisu samo „naše“, a da počinitelji zločina nisu samo na drugoj strani. Tako bi se stalo na put osvetoljubivim nacionalnim diskursima, koji su neosjetljivi za iskustva i patnje drugih.

Pomirenje kao preduvjet reformi

Utvrđivanje činjenica o žrtvama je i preduvjet reformiranju obrazovnih sustava. Nedostatak činjenica od kojih bi se polazilo u tumačenju raspada nekadašnje SFRJ omogućuje da udžbenici povijesti šire nacionalističke narative, koji u budućnosti mogu voditi u nove sukobe. Kako navodi Koalicija za REKOM, “suočeni sa činjenicama, populisti će imati teškoća da manipuliraju građane i instrumentaliziraju neriješene kontroverze iz prošlosti”.

Doprinos koji utvrđivanje činjenica ima za pomirenje ne može se zamijeniti ili kompenzirati ekonomskim povezivanjem ili programima razmjene mladih. Ove inicijative bit će održive zahvaljujući tome što će utvrđene činjenice spriječiti nacionalističke manipulacije žrtvama.